Projektima do uključive školske kulture

Kako izabrati temu projekta? Za svaki projekt važno je da se temelji na potrebama i interesima učenika, nastavnika, roditelja i cijele škole. Potrebe i interese možemo ispitati upitnicima, npr. vrlo jednostavno koristeći neki od digitalnih alata poput Menti.com. Kada prikupimno iskazane potrebe i interese, možemo raspraviti na stručnim tijelima škole koliko se to podudara s vizijom i misijom škole te razvojnim planom škole.

Uključiva školska kulura je sadržana u gotovo svim vizijama i misijama škole. Projekti vezani uz temu uključivosti mogu se prijavljivati i u eTwinning, a i na Erasmus+ natječajima jer su vezani uz ciljeve koje sustavno promiče Europska unija. Čak i ako se tematski direktno ne odnose na uključivu školsku kulturu kroz provedbu svakog projekta se može promicati uključiva školska kultura na način da je projekt otvoren svima koji za to iskažu interes, a ne samo određenoj grupi učenika npr. onoj koja postiže izvrstan akademski uspjeh.

Kada se prikupe interesi i potrebe, potrebno je izabrati najbolju temu. Za to vam može  pomoći i stranica na eTwinning portalu https://www.etwinning.net/hr/pub/get-inspired.htm s nazivom „Pronađite nadahnuće“ te pod „Projekti“ možete vidjeti kakve sve projekte imaju druge škole.

Kako bi mogli pokrenuti projekt potrebno je identificirati jednog ili više voditelja nastavnika i/ili stručnih suradnika te eventualno  ostalih kolega koji mogu svojim sudjelovanjem dati doprinos razvoju projekta. Ravnatelji škola mogu uz pomoć godišnjeg razgovora sa zaposlenicima saznati koji su im specifični interesi i potrebe i što bi mogli od izvannastavnih aktivnosti i projekata voditi u sljedećoj školskoj godini. Na taj način se stvara potencijalna baza motiviranih odgojno-obrazovnih nastavnika koji žele voditi projekt ili sudjelovati u projektu. Ukoliko ravnatelji to ne čine, bilo bi dobro da svaki nastavnik i stručni suradnik koji ima želju voditi projektnu aktivnost o tome obavijesti ravnatelja te zatraži podršku pri planiranju i realizaciji projekta.

Uspješniji su projekti oni koji imaju jaku suradnju više nastavnika te se timski vode. Za višegodišnje europske projekte potrebno je u školi imenovati projektni tim.

Ukoliko u školi nema interesa za vođenje projekta od strane nastavnika i stručnih suradnika te se ne može formirati tim, predlaže se ravnateljima da organiziraju stručnog usavršavanja za nastavnike o koristima projekta za školu, nastavnike i učenike. Na takvim edukacijama mogu se pozvati gosti iz drugih škola koji mogu prezentirati svoje primjere dobre prakse.

Pitanja za samorefleksiju:

• - Kako se i od koga u školi prikupljaju podaci o interesima i potrebama učenika?
• - Na koji način se iskazuje motivacija nastavnika i stručnih suradnika za vođenje projektih aktivnosti u školi?
• - Na koji način se iskazuje motivacija nastavnika i stručnih suradnika za sudjelovanje u projektnim aktivnostima u školi?
• - Što se u školi poduzima kako bi se povećao broj zainteresiranih odgojno-obrazovnih radnika za uključivanje u projekte?

Kako bi mogli izabrati primjerene aktivnosti i na koji način će se projekt realizirati potrebno je napraviti predpromidžbu projekta među učenicima kako bi se zainteresirali svi učenici. I oni koji su samozatajni i koji se rijetko sami javljaju za sudjelovanje u školskim aktivnostima.

U tu svrhu može pomoći izrada plakata, kratkih filmića, ali i osobni kontakt voditelja aktivnosti s učenicima. Projekti ne smiju biti svrha sami sebi niti isključivo pojedinačnom  interesu nastavnika. Najspješniji su projekti u kojima sudjeluju učenici heterogenih skupina, različite dobi, različitog školskog uspjeha te ravnopravno učenici s teškoćama i daroviti učenici. Važno je uložiti dodatni trud kako bi se razni učenici uključili u projekte aktivnosti te osim početnog interesa i ostali raditi u projektima. Iskustva su pokazala da učenici vrlo rado sudjeluju u projektima u kojima doživljavaju pozitivna iskustva, pohvalu, međusobno poštivanje te mogu svojim mišljenjima utjecati na planiranje i realizaciju projekta. Važno im je da njihovi uradci iz projekta budu svima vidljivi, izloženi u školi ili objavljeni na mrežnim stranicama te da mogu svoj rad javno prezentirati i za njega dobiti i pisanu pohvalu.

Pitanja za samorefleksiju:

• - Na koji način škola daje informacije učenicima i roditeljima vezano uz školske projekte?
• - Na koji način škola osigurava da se u projekte uključuju i učenici koji se sami ne javljaju za projekte?
• - Što se poduzima da učenici ne odustaju od sudjelovanja u projektima za koje su se javili?
• - Na koji način se odaje priznanje učenicima koji su uključeni u projekt?

Kada imamo motivirane nastavnike i učenike možemo zajednički pripremati projekt i istraživati načine realizacije. Ukoliko se radi o projektu koji možemo realizirati i kao eTwinning projekt možemo ga prijavti na eTwinning portalu te eventualno tražiti partnere koji bi se možda željeli priključiti projektu. Kada školski projekt odlučimo podijeliti s ostalim školama u RH i/ili EU na način da ponudimo partnerstva, onda se i sama dimenzija uključivosti značajno povećava te projekt dobiva na još većem značaju za svakog uključenog učenika i školu. Time se povećavaju komunikacijske kompetencije, kompetencije na stranom jeziku, socijalne kompetencije te se stvara mogućnost povezivanja pojedinaca i ustanove za neke buduće aktivnosti i projekte.

Ukoliko je u sklopu projekta predviđena edukacija za nastavnike i učenike, važno je da se organizira na način da bude ciljana i da odgovara na potrebe projekta. Za vođenje edukacije koriste se svi dostupni resursi, počevši od nastavnika u školi, lokalnih stručnjaka i suradnika škole, roditelja i ostalo. Ako se radi o Erasmus+ projektu, onda se prilikom pisanja projekta planira edukacija na jednom od tečajeva koji se mogu pronaći na poveznici https://www.schooleducationgateway.eu/hr/pub/teacher_academy/catalogue.cfm

U svakom projektu je važno  da sve faze projekta budu vidljive cijeloj školskoj zajednici i šire. To se najčešće postiže objavljivanjem na mrežnim stranicama i društvenim mrežama škole i/ili projekta. Iznimnio je važno da u prezentaciji projekta aktivno sudjeluju učenici koji su sudionici projekta.

Pitanja za samorefleksiju:

• - Koliko škola ima projekata u kojima ima partnere? Tko su partneri? Na koji način se partneri uključuju?
• - Koji postojeći projekti škole bi se mogli dodatno razviti uz pomoć traženja partnerstva drugih škola u Republici Hrvatskoj i/ili Europskoj uniji?
• - Koji školski projekti imaju mogućnosti razviti se u eTwinning projekte i/ili Erasmus+ projekte? Što je za to potrebno? Što nas sprečava da se to dogodi i na koji način množemo prevladati te prepreke?
• - Na koji način se postiže vidljivost projekta? Na koji način se uključuju učenici kako bi bila veća vidljivost projekta?

Tijekom cijelog projekta i na njegovom kraju provodi se vrednovanje i samovrednovanje u kojem mjerimo jesmo li postigli planirane ciljeve i očekivanja te jesmo ili realizirali planirane aktivnosti. Također možemo ispitati zadovoljstvo svih uključenih u realizaciju projekta koristeći različite forme upitnika i tehnika evaluacije. Na kraju projekta poželjno je organiziarti javni događaj, prezentaciju ili izložbu rezultata gdje se prikazuju rezultati cijeloj školkoj zajednici, ali i šire. Objavom na mrežnim stranicama, eduaktivnim portalima i društvenim mrežama obuhvaćamo širu zainteresiranu populaciju kojoj možemo prikazati vrijednost projekta. U prezentacijama i izvješćima potrebano je uz rezultat projekta staviti naglasak na uključivu školsku kulturu te na uključenost raznih učenika, odgojno-obrazovnih radnika, roditelja i vanjskih suradnika u projektu.

Pitanja za samorefleksiju:

• - Na koji način je projekt pridonio razvoju uključive školske kulture? Po čemu to znamo?
• - Tko je sve i na koji način bio obuhvaćen projektom?
• - Ima li netko u školi tko nije sudjelovao u projektu niti imao informacije o rezultatima projekta? Ako da, koje je objašnjenje? Na koji način ga se može uključiti u neke sljedeće projekte i aktivnosti?
• - Na koji način i kome su dostupni rezultati projekta? Po čemu znamo da su oni za koje želimo da vide rezultate projekta to zaista i vidjeli?
• - Na koji način možemo upotrijebiti naučeno iz jednog projekta u nekom novom projektu?
• - S čime nismo zadovoljni u ovom projektu i na čemu bismo radili u budućnosti kako bi ostavarili još višu razinu uključive školske kulture?